Da je industrija videoigara zauzela važno mjesto u nacionalnom gospodarstvu potvrdila je Analiza hrvatske industrije proizvođača videoigara koju je izradio Klaster hrvatskih proizvođača videoigara uz podršku A1 Hrvatska. Prvi i jedini stručni pregled hrvatske gaming industrije obilježen pandemijom, prikazuje iznimnu snagu kompanija koje drugu godinu za redom ostvaruju dobit veću od 10 milijuna eura.

“Napredak je kontinuiran, ostvaren zajedničkim snagama i uz pomoć partnera, poput A1 Hrvatska, koji upravo u gaming prepoznaju vrijednost i potencijal rasta i razvoja”, objasnio je tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, Aleksandar Gavrilović.

Što se tiče programa koji pogoni izradu domaćih videoigara, tu pored drugih, dominira Unity koji odgovara i malim indie timovima i srednje-velikim uhodanim studijima

Istraživanje je podijeljeno na 3 poglavlja od kojih prvo čini anketnu analizu provedenu na 30 tvrtki koje zajedno zapošljavaju 522 radnika i vanjskih suradnika. Drugi dio istraživanja tiče se analize potrošačkih navika gamera u Hrvatskoj, a treće poglavlje obrađuje financijsku analizu industrije videoigara koja, koristeći podatke sa servisa FinInfo, analizira 66 pravnih subjekata iz Republike Hrvatske koji se bave izradom videoigara te 75 start-upova iz inkubatora PISMO powered by A1 u Novskoj. “Trudimo se svojim ulaganjima podupirati razvoj znanja kao najvažniju bazu bez koje nema napretka industrije, ali ni društva”, izjavila je Monika Majstorović, direktorica marketinga za privatne korisnike A1 Hrvatska. 

Hrvatske igre najviše se prodaju na servisu Steam i to u mjeri od 64%, a slijede ga Xbox i Android s 41%. Platforme PlayStation 4 i iOS treće su po redu s udjelom igara od 35%.

Poslovni modeli hrvatskih studija su u 50% slučajeva Premium što znači da se najveći dio studija bavi izradom igara koje se naplaćuju krajnjem korisniku prilikom kupnje. Ovaj poslovni model je najzanimljiviji indie studijima koji rade PC igre. U ovoj kategoriji su tri najuspješnije domaće igre prošle godine bile: Escape Simulator, Patron, te Red Solstice 2: Survivors. 37.5% studija obavlja agencijski rad, odnosno rad za druge, a 12.5% njih je free-to-play karaktera.

Demografski podaci pokazuju kako u industriji na čelnim pozicijama kao što su vlasnici i direktori tvrtki radi 88% muškaraca i samo 12% žena. Udio radnika pokazuje sličnu situaciju sa 70% zaposlenih muškaraca i 30% žena. Samo dvije hrvatske tvrtke imaju više radnica nego radnika, a to su Nanobit (51%) i Peach Perfect Games (58%).

Na istraživanju provedenom putem Studentske zlatne karte na uzorku od 278 studenata Sveučilišta u Zagrebu, formiran je profil konzumenata i pribavljene su informacije o njihovim potrošačkim navikama. Njih 70% su muškarci, a 30% su žene. Prosječan ispitanik/ca ima 20,88 godina i potroši 125,70 kuna (16,68€) mjesečno na videoigre. Iz grafikona su također vidljive informacije o svakodnevnim navikama konzumenata pa tako vidimo da njih 49% dnevno igra videoigre više od 2 sata.

Ono što nas vjerojatno najviše zanima po pitanju domaće industrije videoigara jest koliko zapravo ona vrijedi, odnosno koji je njezin ukupan prihod? Odgovor na to pitanje stiže kroz analizu ukupnog poslovnog prihoda u pravnim osobama koji iznosi 1.335,142.810 kuna. Ova brojka dokazuje da je industrija videoigara zauzela važno mjesto u nacionalnom gospodarstvu jer je udio izvoza u prihodu ovih gospodarskih pokretača, samo tijekom prošle godine, bio čak 80%, što je gotovo duplo više od prosjeka domaće IT industrije koja se nerijetko ističe kao vodeća industrija hrvatskog tržišta i jedan od najvećih aduta u pozicioniranju na globalnom tržištu. 

Već drugu godinu za redom ukupna dobit u pravnim osobama premašuje 10 milijuna eura

Udio izvoza u prihodu je za industriju proizvodnje videoigara iznimno visok u odnosu na druge industrije u 2021. godini, pa je tako 2020. godine pretekla filmsku i glazbenu industriju. Predsjednik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, Ivan Murat komentirao je: „Brojke već sada pokazuju kolika je potencijalna snaga gaming industrije koja, osim programera, zapošljava različite vrste vizualnih umjetnika, skladatelja, dizajnera ili pisaca. Moramo biti svjesni da je gaming industrija u Hrvatskoj i dalje još na svojem početku te imamo još puno za raditi i pokazati”.

Jedan od gaming projekata koji A1 Hrvatska također podržava su gaming festivali Reboot InfoGamer, Reboot Online Games Week te Reboot Games Weekend powered by A1, kao i konferenciju Reboot Develop Blue. Organizator svih događanja Damir Đurović potvrdio je da su pripreme za konferenciju već započele. 

Za kraj treba reći kako je industrija videoigara na dobrom putu da postane jedna od strateških grana u Hrvatskoj. Već sada je prepoznata kao gospodarski potencijal, ne samo zbog strukture kadrova koje zapošljava,  koji uključuju i inženjere i kreativce, već zbog tipa kadra kojeg privlači, a to su pretežito mladi ljude koji mogu odlučiti ostati u Hrvatskoj i nastaviti stvarati nove proizvode i vrijednosti.