Po uzoru na Rebootove nagrade godine, kada smišljamo razne neobične kategorije s kojima želimo odati počast najposebnijim igrama igrama, ili u najmanju ruku istaknuti najupečatljivije detalje te igre, prva kategorija koja nam padne na pamet pri spomen na Broken Sword: Shadow of the Templars je: “Najpamtljiviji uvod u igru”. To naravno nije jedina vrijednost ove point’n’click avanture, koju i danas smatramo jednom od najboljih avantura uopće, nego naprosto iznosimo činjenicu kako će i gotovo tri dekade nakon igranja originala mnogi igrači bez ikakvog problema prepoznati glas Georgea Stobbarta dok se izmjenjuju uvodni kadrovi Pariza, potom i smiraj na terasi kafića samo kako bi, koji trenutak kasnije, u kadar uletio klaun i najavio nemir koji eskalira eksplozijom. Još nešto možemo izdvojiti kao posebnost ove igre koja se toliko urezala da ju prepoznajemo i u svim izdanjima serijala Broken Sword – nešto što nas uvijek u trenutku podsjeti kako igramo upravo ovaj serijal i što smo primijetili i u najavi novog nastavka koji je još u razvoju – onaj osjećaj iščekivanja klasične avanture s puno putovanja na zanimljive lokacije diljem svijeta koju glas Stobbarda već svojom naracijom najavljuje dok kamera prati scenu nekog grada ili prirode uz taktove glazbe koja zgodno podigne važnost trenutka u nekom razgovoru, pri istraživanju okoline odnosno otkrivanju detalja priče (tu moramo istaknuti sjajan doprinos kompozitora Barringtona Phelounga koji je sudjelovao u razvoju prvog, drugog i petog Broken Sworda). Možda vam to sve zvuči ne pretjerano važnim – ali vjerujem da će mnogi koji su igrali Broken Sword prepoznati o čemu pišemo.

Reforged za nove generacije

Shadow of the Templars, kao što smo rekli, počinje u Parizu i upoznaje nas s američkim turistom Georgeom Stobbartom koji će vrlo brzo biti upleten u ubojstvo misterioznog motiva te ga i odvesti do tajnog blaga, kulta ali i francuske novinarke Nicole Collard. Njih dvoje proputovat će svijet, upoznati mnoštvo interesantnih i osebujnih likova (ne pretjerujemo s opisom), ponekad i drugih živih bića (zagonetka s jarcem je jedna od legendarnijih u avanturama) te razotkriti zavjeru i u konačnici – zašto se templari uopće spominju u naslovu igre.

Dok smo prvi put igrali igru prije gotovo trideset godina, možda nismo znali kako će George i Nicole postati jedan od poznatijih tandema u svijetu videoigara, ali gledamo li sad u retrospektivi – ne iznenađuje nas što se to dogodilo. Najviše zbog toga što su autori pametnim pisanjem s mnoštvo duhovitih dosjetki, bezvremenskih šala (većinom), njihove snalažljivosti u naizgled neizlaznim situacijama i ponekad neočekivanim ponašanjem učinili njihove karaktere interesantnima a likove uvjerljivima. A kad već spominjemo neočekivano ponašanje – to što George zaista nosi iskorištenu maramicu tijekom cijele igre ne samo da će puno puta nasmijati, jer naravno da ćete pitati svakog lika što misli o maramici, nego će i George toliko uvjerljivo odgovarati svakome tko se čudi zašto uopće nosi to sa sobom – da ćete mu s vremenom početi vjerovati kako je to što ju je uopće pokupio s poda kanalizacije i stavio u džep bilo nešto sasvim normalno. Tu sad dolazimo do, po nama, najvažnijeg razloga zašto izdanje Reforged uopće postoji – a to su nove generacije igrača.

Modernizacija i pametna rješenja

Dok će nostalgičari, kakvi smo i sami, ponovno s guštom odigrati i ovo izdanje igre, koje je neupitno najbolje do sada, pri tome prepoznati i neke izmjene u scenama (primjerice izgled šanka koji je u originalu čudom preživio eksploziju iz neposredne blizine) – uvjereni smo i sretni zbog toga što je ovo izdanje igre rađeno s ciljem privući nove generacije igrača.

Tako im i ponuditi sjajnu avanturu s moderniziranim sučeljem, koje iznenađujuće dobro funkcionira s kontrolerom, pogotovo u kontekstu žanra (nismo imali baš nikakvih problema nakon godina korištenja miša i tipkovnice kao najbolje kombinacije za ovaj žanr). Svakako i nanovo nacrtanim lokacijama, likovima i animacijama koje pak prate original (što će nostalgičari jako cijeniti, znamo iz iskustva). Uz poboljšanja i u zvučnoj i glazbenoj produkciji gdje je također iskorišten originalni materijal (gdje ipak moramo reći kako kvaliteta tog poboljšanog glasovnog zapisa nije na razini novih vizuala što ne umanjuje vrijednost izvrsne glume). A da bi sve to zaista i doseglo do novih generacija igrača, koji (i to pričamo iz iskustva s našim malcima) imaju drukčiji fokus i vjerojatno neće imati želju zadržati se uz igru ako predugo zapnu na nekoj zagonetki (upravo ono što starije generacije pamte s dozom nostalgije, kada bi rješenje ponekad tražili danima jer u to vrijeme nije bilo interneta u ovoj formi kao danas) – studio Revolution Software pribjegao je zgodnom rješenju raznih pomoći kojima je za cilj usmjeravati igrača umjesto da mu samo jednostavno otkrije rješenje i time smanji osjećaj zadovoljstva učinjenim. K tome moguće je i podesiti nekoliko elemenata pomoći, a pojednostavljeno govoreći svodi se na to da igra skriva predmete koji nisu u tom trenutku od koristi, potom i nudi pomoć igraču u kontekstu gdje treba obratiti pozornost na lokaciji pa sve do označavanja ključnog ako je to potrebno. Sve to igrači će moći izabrati odmah prije nego što uopće uđu u igru, jer prva interakcija s njom je zapravo kratki opis kontrola i sučelja odnosno ključnih elemenata dizajna žanra point and click – dakle i za one koji nikad nisu igrali igru iz tog žanra. Potom mogu birati između klasičnog moda (bez pomoći) odnosno moda u kojem će se spomenute pomoći oko rješavanja zagonetki uključiti (Story Mode).

Isti onaj dobar osjećaj…

… ali u novom ruhu. Zvučimo si kao (loša) reklama, ali to je najprecizniji opis našeg iskustva s Reforged verzijom igre Broken Sword – Shadow of the Templars. Isti likovi i isti pokreti, ali u puno ljepšem okruženju i s moderniziranim sučeljem koje prati trendove i rješava se geekovske prošlosti. K tome se pritiskom na tipku možemo u svakom trenutku prebaciti na originalni prikaz i usporediti ogromne razlike u vizualnom prikazu – zapravo puno veće nego što pamtimo, jer pamtimo ono što nam je u mašti (uvijek je tako sa starim igrama). Najbolje od svega je, što nas i nakon toliko godina ti isti dijalozi, likovi, ponekad i zagonetke, svakako i glazba i glasovni glumci – opet nasmijavaju, pa čak i iznenade (jer smo zaboravili detalje, a detalja je puno). I ne možemo a ne voljeti Reforged i biti sretni što nove generacije imaju najbolju verziju igre i u prilagođenom obliku koji će ih – od srca se nadamo – privući i zadržati do kraja te možda i uvesti u posebni svijet Broken Sworda i žanra općenito.

Recenzentski primjerak igre ustupio izdavač.